PROBLEMATIKA NOSA

Problemi mogu biti razni, alergijska kijavica, devijacija (kriva nosna pregrada), sinuzitis, epistaksa (krvarenje iz nosa), polipi u nosu... saznaj više

PROBLEMATIKA UVA

Da li Vam se javlja bol u uvu, osećaj zapušenog uva, zujanje u ušima, vrtoglavica, curenje iz uva. Da li ste primetili da Vaše dete slabije čuje... saznaj više

PROBLEMATIKA GRLA

Bol u grlu je jedan od najčešćih razloga javljanja lekaru ali nisu svi problemi grla vezani za prehladu. Bol u grlu, gnojna angina, treći krajnik (adenoid), promuklost... saznaj više

 PROBLEMI S GLAVOBOLJOM

Skoro da nema čoveka koga bar ponekad ne boli glava. Kod osoba sa jakim i čestim glavoboljama može se dogoditi da zanemare obaveze prema poslu i porodici. Na kraju to postaje socijalni problem.

Poznati i nepoznati uzroci

Uzroci glavobolja su brojni. Postoje i one čije je poreklo sasvim nepoznato. Glavobolja je simptom koji ukazuje na određene poremećaje. Sama lobanja ne boli, mozak ne boli (nemaju nervne završetke). Međutim, promene na moždanim ovojnicama, krvnim sudovima, poglavini, mišićima lobanje, vrata mogu izazvati intenzivne bolove. Oni su ponekad trajni ili povremeni, retki ili učestali, zahvataju celu glavu ili jedan njen deo. Retke su glavobolje koje predstavljaju simptom bolesti opasne po život.

Uzrok bola može biti u krvnim sudovima glave, javlja se kod migrene ili visokog krvnog pritiska, zatim kod bolova uha, zuba, oka, upale nerava poglavine i lica. Teške glavobolje se javljaju kod zapaljenjskih procesa u lobanji, nerava poglavine i lica, tumora mozga i moždanih ovojnica i kod intralobanjskog krvarenja.

Signal da se nešto neprirodno dešava na određenom mestu prenosi se od nervnog završetka preko nerava do mozga, koji obradi informaciju i nalaže izlučivanje endorfina – materije koja smanjuje bol. Zato najveći broj glavobolja spontano prođe, jer se sam organizam bori protiv bolova.

Kada od migrene puca pola glave

Migrena je pulsirajuća glavobolja koja traje od četiri do 72 sata, umerenog je do jakog intenziteta, javlja se obično na samo jednoj strani glave i pogoršava se naprezanjem. Prate je mučnina, povraćanje i preosetljivost na svetlo, buku, mirise. Od nje pate ljudi u svakoj životnoj dobi, ali najčešće se javlja između 10. i 40. godine života, a dva do tri puta češće od nje pate žene. Pogađa 8–10 odsto populacije. Računa se da 20 odsto ljudi pati od migrene i da je ona često nasledna.

Uzrok joj je nepoznat, a mehanizmi nastajanja objašnjavaju se promenama na krvnim sudovima mozga i lobanje. Medicina još nije dala tačan odgovor o kakvim se promenam radi. Provocirajući faktori mogu biti promene nivoa hormona estrogena (glavobolja ume da redovno prati menstrualni ciklus, učestalija je u vremenu pre menopauze), može da je izaziva upotreba oralnih kontraceptiva, nesanica, glad, vremenske promene, stres, jako svetlo, duvanski dim, određene vrste hrane, jaki mirisi. Gotovo uvek migrenskom napadu prethode predznaci: razdražljivost, laka depresija ili euforično raspoloženja, govorni poremećaji, lošija koordinacije pokreta, promene u vidnom polju (svetlucanje pred očima, bljesak). Ovi predznaci su kratkotrajni. Napadi se mogu javljati svakodnevno ili samo jednom mesečno.

Najvažnije je pronaći uzrok, jer se razlikuje od osobe do osobe. Izbegavanjem uzroka, može se smanjiti učestalost napada. Uz redovnu terapiju koju lekar odredi, poželjno je voditi zdrav i uredan život i kada su napadi uporni, poželjno je naučiti neku od tehnika opuštanja.

Copyright © drjovanbubalo.com